Articolo con un riepilogo del lavoro Prof. Ph.D. Ivan Koprić. Dato che ho già cercato di diffondere questa idea più volte nei commenti ed estendere il discorso pubblico sull’argomento, questa è un’estensione naturale, piena di dolci.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/sest-regija-i-130-opcina-ovako-bi-trebala-izgledati-hrvatska/2674678.aspx
di GrandTimely2165
5 commenti
*Novinski članak sažet u dva paragrafa s najbitnijim informacijama …*
# Reforma lokalne samouprave u Hrvatskoj: Potreba za smanjenjem i reorganizacijom
U Hrvatskoj se godinama raspravlja o reformi lokalne i regionalne samouprave, no konkretni koraci izostaju. Stručnjaci poput Ivana Koprića ističu da je prevelik broj općina i županija, njihova nefunkcionalnost i nedostatak samoodrživosti ključni problemi. Preporučuje se okrupnjavanje na 120-130 jedinica, što bi omogućilo bolju organizaciju javnih usluga i jaču političku participaciju građana.
Profesor Vedran Đulabić naglašava potrebu za smanjenjem broja županija na 5-6, kako bi se postigla veća efikasnost i decentralizacija. Predložene regije trebale bi se formirati prema urbanim centrima, a novi sustav bi trebao osigurati jednake razvojne mogućnosti za sve dijelove Hrvatske. Iako se očekuju otpori, važno je otvoriti raspravu o ovoj temi radi buduće reforme.
*Ovaj sažetak je izrađen uz pomoć umjetne inteligencije i stoga može biti nepotpun ili sadržavati greške. Molimo vas da provjerite originalne izvore ili dodatno istražite temu kako biste dobili potpunu i preciznu informaciju. Autori ovog reddit bota nisu odgovorni za eventualne netočnosti u sadržaju.*
Ajde napokon da su stavili Koprivničko Križevačku županiju sa sjeverom.
Trebalo bi, ali onda bi se kadrovi zlocinacke i zlocinacke ali crvene smanjili za dobar broj
Možeš mislit što bi IDS dopustio da se njihova županija pripoji PGŽ-u, tj. da se spoje. Dalje da ne nabrajam, HDZ ni inače to ne želi (iako bi i po ovome imali većinu županija/regija)
>Neki smatraju kako bi i GONG-ov prijedlog novih izbornih jedinica bio prikladan i za novi regionalni ustroj. On bi za razliku od prethodnog modela ipak slijedio granice županija te bi formirao šest upravnih regija s po nekoliko županija, koje bi mogle ostati samo kao administrativna forma bez ovlasti.
>Regija Sjever: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija
>Regija Središte: Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
>Regija Jug: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija
>Regija Zapad: Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija
Regija Istok: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija
Grad Zagreb
>I Đulabić i Koprić slažu se da se u formiranju novih regija ne treba nužno voditi dosadašnjim granicama županija, već logikom potreba, gravitacije većim sredinama i ujednačenošću brojem stanovnika. Najpopularniji prijedlog je onaj s 5-6 regija, a ovo je primjer koji predlaže Koprić:
>Zagrebačka, koja bi obuhvaćala područje Grada Zagreba te južni i zapadni dio sadašnje Zagrebačke županije (bez gradova i općina koji bi ušli u sastav Središnje Hrvatske), a brojila bi oko 1.040.000 stanovnika;
>Primorsko-istarsko-gorska, koja bi obuhvaćala područje današnje Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke županije te dio Sisačko-moslavačke županije (grad Glinu te općine Dvor, Gvozd i Topusko) s oko 700.000 stanovnika;
>Dalmacija, koja bi obuhvaćala postojeću Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku te Dubrovačko-neretvansku županiju, uz dodatak triju općina Ličko-senjske županije koje gravitiraju Zadru (Lovinac, Udbina, Donji Lapac) s oko 860.000 stanovnika;
>Slavonija, koju bi sačinjavale današnja Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija, kao i dio Sisačko-moslavačke (grad Novska te općine Jasenovac, Lipovljani i Hrvatska Dubica) te dio Bjelovarsko-bilogorske županije (gradovi Daruvar i Grubišno Polje te općine Dežanovac, Končanica, Sirač i Đulovac) s oko 855.000 stanovnika;
>Središnja Hrvatska, koja bi obuhvatila područje sadašnje Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke te Bjelovarsko-bilogorske županije (bez jedinica koje bi prešle u Slavoniju), kao i istočni dio Zagrebačke županije (gradovi Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić Grad te općine Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec) s oko 835.000 stanovnika.